Društvo

Efekti slabi i kratkoročni: Šta možemo da očekujemo od ograničenja marži?

FOTO:Boom93/S.Lisac

FOTO:Boom93/S.Lisac

"Uredbu kojom se ograničavaju trgovačke marže samo je nastavak vođenja ekonomske politike zasnovane na ad hok principu, koja i ne uzima u obzir dugoročne posledice“, ocenio je Slobodan Minić iz Fiskalnog saveta predstavljajući svoje istraživanje „Efekti ograničavanja trgovačkih marži na inflaciju“ objavljenom u Kvartalnom monitoru.

On primećuje da ova mera nije nastala kao rezultat dijaloga, ni sa potrošačima ni sa trgovcima, a takođe nije nastala ni na bazi neke temeljne analize, jer je za tri nedelje već dva puta menjana.

Međutim, jasno je zašto je država pokušala da uradi nešto po pitanju cena, posebno hrane.

Period nakon 2020. godine obeležila je rekordno visoka inflacija u čitavom regionu Centralne i Istočne Evrope (CIE). Kako napominje Minić, desio dvostruki inflatorni šok pandemije, i na strani ponuda, ali i na strani tražnje, s obzirom da je Srbija jedna od zemalja rekordera po neselektivnoj pomoći stanovništvu, sa četiri puta više sredstava nego što su davale zemlje CIE.

Srbija se tako našla među zemljama sa najvećim rastom potrošačkih cena u Evropi.

U periodu jul 2021.-jul 2025. godine imali smo kumulativnu inflaciju od 38,6 odsto. Ispred nas su samo Mađarska, Estonija i Rumunija, a dvostruko je viša od proseka evrozone.

Međutim, ono što je napravilo ogroman socijalni pritisak je rast cena hrane. Inflacija hrane u Srbiji iznosila je u ovom periodu čak 60 odsto. To je za 55 odsto više od ukupne inflacije. Veće poskupljenje hrane osetili su samo Mađari (63%).

U okviru hrane, najviše je poskupila neprerađena hrana. Cene voća, povrća i mesa porasle su u ovom periodu za čak 73 odsto. U CIE prosek je oko 45 odsto.

„Dok je opšta inflacija bila veliki makroekonomski izazov, ekstreman rast cena osnovnih namirnica je krizu pretvorio u socijalni i politički problem“,
ocenio je Minić.

Više na LINKU.