Ekonomija

Vučić „se plaši“ da više nema odlaganja sankcija NIS-u: Da li nas posle 26. septembra čeka „ekonomska katastrofa“?

FOTO: BOOM93/J. Jacić

FOTO: BOOM93/J. Jacić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da “se plaši” da više neće biti odlaganja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), što znači da bi one uskoro mogle da stupe na snagu. Razlog za to može se naći u nedavnoj poseti američkog predsednika Donalda Trampa Velikoj Britaniji, nakon koje se čini da je promenio stav prema Rusiji i predsedniku Vladimiru Putinu. Ukoliko do sankcija zaista dođe, upozoravaju stručnjaci, to bi mogla da bude „katastrofa za ekonomiju“.

Prvi put otkako je saopšteno da će SAD uvesti sankcije NIS-u, Vučić smatra da više nema prostora za njihovo odlaganje.

“Plašim se da toga više neće biti i plašim se da ćemo biti u izuzetno teškoj situaciji. Daću sve od sebe tokom razgovora sa Markom Rubijom”, rekao je Vučić na televiziji Blic, pred putovanje u SAD.

Uprkos pesimizmu predsednika, NIS je Ministarstvu finansija SAD podneo novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 26. septembra, kada ističe rok predviđen prethodnom licencom, piše Nova ekonomija.

Zbog čega je nastala promena u Vučićevom narativu, pa je javnost prvi put slušala o ovom scenariju, smatra ekonomista i profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević, bila bi čista nagađanja.

“To je pitanje na koje jedino on može da odgovori. Ono što mi znamo je da su sankcije uvedene u januaru i da su se dosad davali izuzeci tako je NIS mogao da nastavi da posluje. Mi smo od početka znali da sankcije mogu da stupe na snagu sledećeg meseca, ali je činjenica da je svakog meseca sve veća šansa da će one biti odložene”, kaže Radosavljević.

Tramp promenio stav prema Putinu
Diplomata Srećko Đukić kaže za Novu ekonomiju da je od početka bio sumnjičav u prolongiranje uvođenja sankcija.

“Bio sam siguran da je to samo trenutna reakcija tada nove Trampove administracije, a za NIS kupovina vremena. Sada je situacija bitno drugačija. Rusija nije reagovala na Trampov proruski, blagonakloni stav u pogledu velike želje da se okonča rat u Ukrajini. Možda se, međutim, dogodio prelom, prilikom posete Velikoj Britaniji, barem na osnovu izjava. Kralj Čarls i premijer Starmer su pozitivno uticali na Trampa, u smislu njegovog stava prema Ukrajini i dobro su ocenili napore da se rat završi. Tramp je najavio i da Rusiju čekaju sankcije na naftnom polju”, priča Đukić za Novu ekonomiju.

Američki predsednik Donald Tramp bio je ove nedelje u dvodnevnoj poseti Velikoj Britaniji. Jedna od tema razgovora bila je i rat u Ukrajini, koji Tramp pokušava da reši, ali priznaje da je teže nego što je mislio.

„Mislio sam da će biti lakše zbog mog odnosa sa predsednikom Putinom, ali me je razočarao. Zaista me je razočarao“, rekao je Tramp.

Premijer Kir Starmer rekao je tada da je potrebno i više međunarodnog pritiska na Vladimira Putina, kako bi se rat u Ukrajini što pre završio, a da „postupci ruskog predsednika nisu potezi nekog ko želi mir“.

Đukić kaže da, imajući u vidu sve ovo, misli da je NIS-u “isteklo vreme”.

“Verujem da vlast ima neke informacije o tome da će se NIS suočiti sa sankcijama. NIS može njima svakog dana da šalje zahteve da se sankcije odlože, ali važan je politički stav. Srbija se ponaša nonšalantno što se tiče energetske bezbednosti, pa ćemo onda doći u istu situaciju i sa gasom, a ne samo sa naftom”, zaključuje Đukić.

Uvođenje sankcija bi bila “katastrofa”
Radosavljević za Novu ekonomiju kaže da smatra da bi uvođenje sankcija bila “katastrofa za ekonomiju”.

“Banke bi prestale da rade sa NIS-om, pogotovo one u regionu, gde NIS posluje, a to znači blokade računa i otežano poslovanje i u Srbiji. Kompanije koje kupuju naftu od NIS-a, a koje su u inostranstvu, bi prestale jer ne bi želele da posluju sa firmom koja je pod sankcijama. Isto bi bilo i sa dobavljačima i serviserima koji su takođe mahom inostrane kompanije. Prva posledica za potrošače bila bi ta što ne bi mogli karticom da plate na pumpi, eventualno ako imaju Dinu ili gotovinom”, objašnjava Radosavljević.

Na duži rok, smatra sagovornik Nove ekonomije, to bi moglo da dovede i do bankrota kompanije. U problemu bi, dodaje, mogle da budu i kompanije koje kupuju gorivo od NIS-a, poput Er Srbije.

“Za potrošače, to znači da bi došlo do nestašica i skoka cena goriva. Onda je tu i lančana reakcija, recimo, kako će kamioni prevoziti hleb ako vlada nestašica? Potencijalno, ovo bi mogao da bude veoma loš scenario”, zaključuje Radosavljević.

Podsećamo, Sjedinjene Američke Države proširile su 10. januara sankcije protiv Rusije, a na listi kompanija u većinskom ruskom vlasništvu koje su obuhvaćene sankcijama našao se i NIS, naveden kao „u riziku od sekundarnih sankcija“. Konkretno, među ruskim kompanijama pogođenim novim sankcijama nalazi se i Gazprom Neft, koji poseduje 50 odsto akcija NIS-a, dok je Gasprom vlasnik dodatnih 6,15 odsto.